Često postavljana pitanja

Erazmus+ studentske razmene

Studentske razmene u okviru Erazmus+ programa realizuju se isključivo na onim ustanovama u inostranstvu sa kojima visokoškolska ustanova studenta (zaposlenog) u Srbiji ima potpisan Erazmus+ ugovor, te ne postoji mogućnost stipendiranog odlaska na druge programe van dostupnih mogućnosti. Spisak tih ustanova najbolje je proveriti sa Erazmus+ koordinatorom/osobom zaduženom za međunarodnu saradnju na matičnom fakultetu ili visokoj školi, ili u kancelariji za međunarodnu saradnju matične visokoškolske ustanove.

Podnošenjem prijave matičnom univerzitetu, akademiji strukovnih studija ili visokoj školi na konkursu za odlazak na studentske razmene i prakse u okviru Erazmus+ programa, kandidat se automatski prijavljuje i za Erazmus+ stipendiju. U nekim slučajevima, može se desiti da prijava studenta za razmenu bude prihvaćena, ali bez odobrene stipendije. Student koji prihvati mobilnost bez stipendije (tzv. Zero grant mobility), ima sva druga prava i obaveze koje imaju i studenti sa stipendijom. 

Opštim pravilima Erazmus+ programa nije unapred predviđeno da je određeni prosek ocena na studijama uslov za učešće studenata u studentskim razmenama, već je samoj visokoškolskoj ustanovi koja raspisuje i sprovodi određeni konkurs ostavljena mogućnost da među uslove za prijavu i kriterijume za selekciju kandidata eventualno uključi i određeni prosek ocena. Važno je imati u vidu da akademsko postignuće jeste važan, ali nije jedini kriterijum selekcije. Za sve dodatne informacije, možete se informisati kod Erazmus+ koordinatora na svojoj ustanovi ili osobe zadužene za međunarodnu saradnju, kao i u kancelariji za međunarodnu saradnju svog univerziteta ili akademije strukovnih studija.

Preciznije informacije u vezi sa očekivanom neophodnom dokumentacijom koju je potrebno podneti na konkretnom konkursu, osim u samom tekstu konkursa, kandidati mogu potražiti u kancelariji za međunarodnu saradnju svoje visokoškolske ustanove, budući da ta ustanova sprovodi konkurs i propisuje preciznije uslove za prijavu i kriterijume odabira polaznika mobilnosti. To se odnosi i na strani jezik čije se znanje traži, propisani nivo znanja, kao i način na koji se ono dokazuje. Od studenta se traži znanje onog jezika na kome će slušati nastavu i polagati ispite, na nivou koji je za to neophodan. Nije redak slučaj da se konkursom ne zahteva podnošenje određenog međunarodno priznatog sertifikata, već da dovoljan dokaz bude uverenje koje izdaje sam matični univerzitet, na osnovu ispita iz datog jezika koji je kandidat položio u okviru redovnih studija.  

Program stipendiranja studentskih praksi kroz Erazmus+ koncipiran je na način da se prakse realizuju preko matične visokoškolske ustanove studenta. Preduslov koji mora biti ispunjen je da matična visokoškolska ustanova ima odobren Erazmus+ projekat mobilnosti, u okviru koga su planirane studentske stručne prakse. Stoga se za preciznije informacije o konkretnim mogućnostima možete obratiti kancelariji za međunarodnu saradnju matičnog univerziteta i/ili osobi zaduženoj za međunarodnu saradnju na matičnom fakultetu.

Iako visokoškolske ustanove imaju pravo da predefinišu listu konkretnih mogućnosti za prakse, tj. spisak partnerskih organizacija, ustanova ili kompanija u inostranstvu koje studenti mogu izabrati za realizaciju prakse, obično to nije slučaj, tj. studentima je omogućeno da sami pronađu gde će obavljati praksu u skladu sa ostalim uslovima konkursa (npr. dostupnim zemljama).

Nažalost, Erazmus+ program ne nudi mogućnosti za celokupne doktorske studije u inostranstvu. Mogućnosti namenjene istraživačima i studentima doktorskih i postdoktorskih studija, uključujući celokupne doktorske studije, dostupne su u okviru drugog programa Evropske unije – Horizont Evropa – koji je posvećen istraživanju i inovacijama, a posebno kroz njegov deo Mari Sklodovska Kiri. Za program Horizont 2020 u Srbiji je zaduženo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Za pitanja i pomoć oko izbora poziva na koji možete aplicirati radi istraživačke mobilnosti, možete se obratiti nacionalnim kontakt osobama unutar ministarstva, čiji su kontakti dostupni na ovom linku (u padajućem meniju Country(ies) potrebno je odabrati Serbia).

Dodatno, u okviru evropskog portala Euraxess, koji pruža usluge informisanja i podrške istraživačima na univerzitetima, institutima i industriji, dostupne su informacije o mogućnostima za mobilnost istraživača ili dalji razvoj karijere.

U svim navedenim slučajevima moguće je (ponovo) prijaviti se za stipendiranu studentsku razmenu ili praksu i u okviru novog Erazmus+ programa (2021-2027), ali je važno da sveukupni boravak na studentskim razmenama (računajući sve programe) ne bude duži od 12 meseci na istom nivou studija. Dakle, student koji je već boravio na razmeni u trajanju od npr. šest meseci (bilo kroz bivši program Erazmus Mundus – Akcija 2, prethodni ili aktuelni program Erazmus+), ima pravo da na istom nivou studija ponovo učestvuje u razmeni, u maksimalnom trajanju od šest meseci. Izuzetak predstavljaju jedino integrisane studije, poput studija medicine, gde je maksimalna ukupna dužina boravka 24 meseca.

Erazmus Mundus zajednički master programi

Erazmus+ program stipendiranja celokupnih master studija koncipiran je tako da studentima omogućava stipendije za studiranje na nekom od unapred određenih master programa koji su deo kataloga Erazmus Mundus zajedničkih master programa (EMJM), pri čemu se prijavom za master program student automatski prijavljuje i za Erazmus+ stipendiju. Dakle, kroz program nažalost nije na raspolaganju mogućnost apliciranja samo za Erazmus+ stipendiju, u cilju studiranja na master programu koji nije deo EMJM kataloga.

U najvećem broju slučajeva potrebno je da znanje jezika (i to najčešće engleskog) bude potvrđeno određenim međunarodno priznatim sertifikatom. Najčešće traženi su IELTS, TOEFL ili odgovarajući Kembridž sertifikat. Ovaj zahtev zavisi od samog programa na koji se prijavljujete. Više informacija o zahtevima koji važe za svaki od programa možete pronaći na zvaničnom sajtu svakog konkretnog Erazmus Mundus master programa.

Mada ne treba računati na tu mogućnost, koordinatori programa su u određenom broju slučajeva voljni da dozvole naknadno dostavljanje određenog dela konkursne dokumentacije. To se pre svega odnosi na diplomu ili uverenje o završenim osnovnim studijama, koje student svakako neće imati u trenutku prijavljivanja ako je na završnoj godini ili je apsolvent, kao i na sertifikate o znanju jezika na kojem se nastava izvodi.

Ukoliko student u trenutku prijavljivanja ne poseduje sva potrebna dokumenta, potrebno je da kontaktira sa koordinatorom određenog master programa, da izloži svoju situaciju i pita da li može i pod kojim uslovima naknadno da dostavi deo tražene dokumentacije. Podatke o kontakt osobi možete pronaći na sajtu programa (najčešće u odeljcima Contact(s) / Contact Us), do koga se dolazi klikom na link ispod naziva datog master programa u katalogu Erazmus Mundus zajedničkih master programa.

Opštim uslovima za prijavljivanje na Erazmus Mundus zajedničke master programe nije unapred definisano da li posedovanje diplome master studija na bilo koji način utiče na ishod procesa selekcije kandidata koji se na ove programe prijavljuju. To, međutim, ne znači da konkretan master program, tj. konzorcijum visokoškolskih ustanova koji ga realizuju, ne može i ovaj kriterijum uvrstiti među kriterijume koji će se evaluirati prilikom izbora.

Najbolje je da u konkursu za konkretan program za koji ste zainteresovani, najpre pažljivo iščitate uslove za prijavu i kriterijume po kojima će se prijava vrednovati, a zatim se sa eventualnim dodatnim pitanjima i nedoumicama obratite direktno kontakt osobi datog programa. Podatke o kontakt osobi možete pronaći na sajtu samog programa, do koga se dolazi klikom na link ispod naziva datog master programa u katalogu Erazmus Mundus zajedničkih master programa

Najčešće ne postoji starosna granica. Često univerziteti vrlo pozitivno gledaju na prijave kandidata koji su, osim studija, imali i drugih profesionalnih iskustava.

Katalog Erazmus mundus zajedničkih master programa ažurira se svake godine, jednom godišnje, obično u oktobru mesecu. Katalog tako ažuriranog sadržaja je važeći za konkurisanje za upis na master studije u narednoj akademskoj godini, i do sledeće godine (sledećeg konkursnog roka) ne dopunjava se novim master programima. Sadržaj kataloga, tj. lista dostupnih master programa, delimično se menja svake godine, tako što manji broj starih programa ustupa mesto odgovarajućem broju novih programa, dok većina programa iz prethodne godine ostaje dostupna i u narednoj.

Dodatne informacije

Motivaciono pismo je sastavni deo svake prijave za stipendije. Slanje biografije bez motivacionog pisma predstavlja nepotpunu prijavu i umanjuje šanse na datom konkursu.

Motivaciono pismo sadrži lično obraćanje onima koji su zaduženi za selekciju kandidata. Ono ima za cilj da kandidata predstavi u što boljem svetlu i da ga približi ljudima koji vrše selekciju.

Motivaciono pismo jeste forma kraćeg eseja, često ne dužeg od 700 do 800 reči. Najbolji način da se sastavi motivaciono pismo jeste da se njegov sadržaj razdeli na više smisaonih celina od kojih svaka odgovara jednom delu biografije. Najvažnije oblasti koje pismo treba da obuhvati jesu kandidatovo obrazovanje, prethodne stipendije i nagrade, radno iskustvo i akademski i profesionalni ciljevi. Ostale kategorije koje mogu biti važne pri pisanju motivacionog pisma jesu volonterski rad, istraživački projekti i prezentacije, učešće na seminarima i konferencijama, pripadnost studentskim organizacijama, poznavanje jezika i ostale veštine.

Na početku pisma je neophodno upoznati čitaoca sa temom. To se najčešće radi sa jednom ili dve rečenice u kojima se kandidat prvi put predstavlja i u kojima se naglašavaju one kategorije iz biografije koje su najbitnije za kandidata. U razradi pisma treba biti jasan i precizan. Svaku celinu motivacionog pisma treba početi sa rečenicom koja uvodi u temu. Te rečenice su uvod u pasus i sadrže tzv. ključne reči.

Svaka informacija u pismu mora biti svrsishodna. Drugim rečima, mora postojati razlog zašto kandidat obaveštava o nekom svom iskustvu ili budućim planovima. Ako kandidat napiše da je bio praktikant u banci onda u nastavku mora da napiše i zašto je to bitno, npr. radom u banci sam stekao iskustvo, radne navike i upoznao sam način funkcionisanja velikog preduzeća. Zatim, treba istaći svoje kvalitete, ali to mora biti argumentovano. Svaki kvalitet ili uspeh o kojem kandidat obaveštava čitaoce mora biti potkrepljen dokazima.

Na kraju motivaciono pismo treba zaključiti rečenicom koja je sinteza svega napisanog i koja ponovo stavlja akcenat na najvažnije vrline kandidata.

Takođe, bitno je obratiti pažnju na stil pisanja. Izbor reči je bitan jer treba naći balans između samopromocije i skromnosti. Pisac mora da pazi da izbegne preterivanja i klišee. Rečenice ne smeju biti preduge jer se time samo zbunjuje čitalac. Forma motivacionog pisma mora da bude jasna i smisaone celine jasno izdeljene. Ne treba zaboraviti ni tehničku stranu pisma, tj. pravopis, gramatika i punktuacija moraju biti pravilni.

U zavisnosti šta se traži od kandidata, neophodno je praviti razliku između pisma i eseja. Ako se na konkursu traži dostavljanje pisma onda se mora paziti na formu – pre uvoda obavezno je obraćanje čitaocu odgovarajućim izborom reči, npr. Dear Mr/Mrs, i na kraju je potrebna odjava sa npr. Sincerely, Faithfully i slično. Ne sme se zaboraviti ni potpis kandidata. Ukoliko se na konkurs šalje esej onda ništa od ovog gorepomenutog nije potrebno.

Iako pravilima Erazmus+ programa Europass format biografije nije propisan kao obavezan format u kome se dostavlja CV prilikom konkurisanja za stipendiju, mnoge visokoškolske ustanove (bilo da je reč o konkursima za razmene, prakse ili zajedničke master programe) zahtevaju ili preporučuju upravo taj obrazac biografije s obzirom na njegovu prepoznatljivost širom Evrope, dostupnost na 30 jezika, preglednost i informativnost. Korišćenje ovog obrasca, koji je jednostavan i lak za popunjavanje, korisnicima omogućava da jasno i pregledno predstave svoje kompetencije, veštine i iskustva, kroz opise radnog iskustva, kvalifikacija (obrazovanja), veština stečenih kroz formalno obrazovanje, radno iskustvo ili neformalnim putem, poznavanje jezika, digitalnih kompetencija i slično.

Više informacija i odgovore na pitanja i nedoumice o stipendiranim mobilnostima dostupnim kroz program Erazmus+, za čije je sprovođenje i promociju u Srbiji zadužena Fondacija Tempus, možete dobiti u našem Informativnom centru na adresi Terazije 39, prvi sprat, koji je na raspolaganju svim zainteresovanima u periodu od 9 do 17 časova svakog radnog dana. U navedenim terminima nije neophodno prethodno najavljivanje i zakazivanje. Ukoliko niste u mogućnosti da nas posetite, možete kontaktirati sa nama putem mejla info@tempus.ac.rs, ili telefona (011 3342 430, opcije 1 i 2). Korisne informacije o mogućnostima za stipendiranje kroz program Erazmus+ takođe možete saznati iz brošure Stipendije.

Skip to content